Srbija godišnje gubi više od 400 miliona evra zbog klimatskih promena

Srbija godišnje gubi više od 400 miliona evra zbog klimatskih promena, a primenom principa cirkularne ekonomije i Srbija i ceo region se mogu transformisati u održiv i konkurentan, istaknuto je na Samitu o cirkularnoj ekonomiji Zapadnog Balkana, održanom u Privrednoj komori Srbije.

Na skupu koji je okupio ključne aktere iz regiona ukazano je da klimatske promene ne prepoznaju granice i da je zato važno da se politike država Zapadnog Balkana ujednačavaju.

Globalno se već koristi dvostruko više resursa nego što je količina koju priroda može da regeneriše i zato mora promeniti pristup proizvodnji, istakao je na Samitu vođa tima za životnu sredinu i klimatske promene Programa za razvoj Ujedinjenih nacija -UNDP u Srbiji Miroslav Tadić.

Tadić je poručio da će i privreda Srbije morati da izvrši zelenu transformaciju i pređe na cirkularni model i oslobodi se zavisnosti od korišćenja fosilnih goriva, kako bi na glavnom izvoznom tržištu, a to je EU, mogla da bude konkurentna. On je dodao da je UNDP već podržao više od 30 projekata u Srbiji koji se odnose na cirkularnu ekonomiju.

Srbija se kao zemlja kandidat za ulazak u Evropsku uniju mora uskladiti sa ciljevima koje je ta zajednica država postavila kroz projekat Zeleni dogovor, kazala je državna sekretarka Ministarstva zaštite životne sredine Srbije Ivana Hadži Stošić.

Državna sekretarka navela je da Ministarstvo trenutno pomaže lokalnim samoupravama u izradi lokalnih mapa puta za cirkularnu ekonomiju, a privatni sektor podržava u izradi biznis planova za tranziciju na nove biznis modele.

Direktor Centra za cirkularnu ekonomiju u Privrednoj komori Siniša Mitrović ukazao je da je za Srbiju važno pitanje uspostavljanja odgovarajuće javne infrastrukture za upravljanje otpadom, te da se otvaraju pitanja i biodiverziteta i klimatskih promena, ali i održive poljoprivrede i energetike.

Na Samitu je ocenjeno da je cirkularna ekonomija put ka modernizaciji industrije jer ne podrazumeva samo reciklažu i upravljanje otpadom, već zahteva i tehnološke inovacije i otvaranje zelenih radnih mesta. Na skupu su razmatrani i rezultati trogodišnje primene Zelene agende u Srbiji i regionu i predstavljena cirkularna rešenja koja kompanije primenjuju, kao i mogući izvori finasiranja zelene tranzicije.

Ocenite tekst
Komentari
Prikaži više 
 Prikaži manje
Ostavite komentar

Prijavite se na Vaš nalog


Zaboravili ste lozinku?

Nov korisnik